

Stres je reakcija ljudskog tela na nagle promene. Telo, u pokušaju da se prilagodi, u sistem oslobađa koktel hormona koji podržavaju hiperaktivnost. Ako nagla promena koju smo doživeli, kao posledicu ima neprijatna osećanja, reakcija tela je burnija. Ipak, bez stresa ne možemo da živimo. Na primer, stres koji doživimo u saobraćaju nas zapravo održava budnim i omogućava pravovremene reakcije. Zapravo, stres je reakcija koja nas tera na akciju.
Ljudi često mešaju stres sa izvorima stresa. Stres može biti unutrašnji i spoljašnji u zavisnosti gde se nalaze njegovi izvori.
Stresu su izloženi svi. Ilustracije radi, jedna od najintenzivnijih stresnih situacija kojoj su izloženi mlađi ljudi je polaganje ispita na fakultetu ili polaganje vozačkog ispita.
Na povećani nivo stresa utiču svi konflikti i nesporazumi ali i naizgled banalne stvari kao što su kvar automobila ili izgubljeni ključevi.
Najveći stres izazivaju važni životni događaji! Od gubitka bliske osobe ili posla do, verovali ili ne, prijatnih događaja kao što su rođenje deteta ili unapređnje.
Trajanje stresnog stanja je potpuno individualno i vrlo teško predvidivo. Produženi stres je stres koji doživljavamo kada su izvori stresa učestali ili kada telu ne dajemo dovoljno šanse da se uspostavi ravnoteža. Takav stres je stres koji bi trebalo da vas zabrine.
Stres nas tera na akciju. Ako ta akcija izostane nastaje produženo stresno stanje. Tokom produženog stresa naše telo doživljava invaziju hormona koji mogu izazvati negativne biološko mentalne posledice. Produženi stres može da prouzrokoje razna fizička stanja. Najcešca su:
Postoje indicije da produženi stres može izazvati ozbiljne probleme u radu štitne žlezde ali ova tvrdnja još uvek nije dokazana. Činjenica je da stres ima tendenciju da oslabi naš imuni sistem, logično ukazuje na povezanost stresa sa raznim patologijama kojima smo podložni. Neke od bolesti uzrokovane stresom dugoročno, mogu imati i kobne posledice.
Jasno je da stres ne možemo da izbegnemo. Život u urbanim sredinama i savremeni životni stil podrazumevaju neprestani pritisak. Ali svakako možemo da učinimo nešto da negativne posledice stresa svedemo na minimum. Izbora je mnogo ali kako izabrati najbolji?
Ljudi odavno pribegavaju najrazličitijim metodama eliminacije posledica stresa. Duševni mir je iskonska ljudska potreba i kroz istoriju ljudi su je postizali na najrazličitije načine, od religijskih rituala, preko različitih vidova fizičke i mentalne aktivnosti, do korišćenja opijata. Danas se u velikoj meri koriste sintetski lekovi koji su namenjeni pacijentima sa određenim dijagnozama psihičkih stanja i specifičnih oboljenja. Ali, kod upotrebe sintetičkih lekova postoji ozbiljna verovatnoća od stvaranja zavisnosti.
Zato je naša preporuka pronalaženje rešenja u priprodi i njenim lekovitim svojstvima. Nauka koja se bavi proučavanjem lekovitih biljaka (Farmakognozija) objašnjava njihovo delovanje i primenu u tradicionalnoj i modernoj medicini. Među lekovitim biljem sa umirujućim svojstvima, po delotvornosti se izdvajaju valerijana, matičnjak i menta.
Persen je jedini registrovani biljni lek*, koji se izdaje bez lekarskog recepta, za ublažavanje simptoma stresa a napravljen je na bazi lekovitog bilja odnosno suvog ekstrakta korena valerijane, lista matičnjaka i lista nane. Persen smiruje i ublažava simptome nervoze, kao što su uznemirenost, razdražljivost, i tenzija zbog mentalne napetosti a pomaže i kod lakših oblika nesanice.
* Izvor: ALIMS baza registrovanih lekova